Berlinski zid: Nakon izgradnje Njemačka tražila više radnika iz Jugoslavije

- Advertisement -
Prevazilažene jaza između istoka i zapada
Prevazilažene jaza između istoka i zapada

Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. godine bili su otvoreni i granični prijelazi između tadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba

U Njemačkoj se danas obilježava 25. godišnjica pada Berlinskog zida koji je punih 28 godina dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, a sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje.

Njemačka slavi 23. godišnjicu ujedinjenja: Dvije decenije prevazilaženja jaza između istoka i zapada

Pad Berlinskog zida značio je ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, javlja Anadolu Agency (AA). Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom “antifašistički”.

Počeo se graditi 13. avgusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje.

Zbog sve veće želje za ujedinjenjem otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prijelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba.

PROČITAJTE JOŠ:  Ogorčeni rudari stigli u Sarajevo: Ramazan je, naši ljudi nemaju šta jesti

Pad ove betonske barijere je predstavljao historijski moment u svijetu koji je odredio mnoge političke procese koji su se desili nakon toga, a posebno nadmoć demokratije nad komunizmom.

Osam hiljada balona u znak sjećanja na pad Berlinskog zida

Zid je bio i oličenje Hladnog rata pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi.

Obilježavanjem 25. godišnjice pada Berlinskoga zida, mnogi će se prisjetiti kako se urušio i Sovjetski Savez, a Sjedinjene Američke Države ostale jedina svjetska sila. Njemačka se tada snažno ujedinila i ponovno zauzela mjesto jedne od vodećih zemalja svijeta. Tokom 28 godina koliko je postojao Berlinski zid, najmanje je 136 osoba ubijeno u pokušaju da ga prijeđe, a mnogi drugi spriječeni su u tom naumu i završili su u tamnicama.

Osam hiljada balona u znak sjećanja na pad Berlinskog zida

S druge strane, zanimljivo je da povratak u doba bivše Demokratske Republike Njemačke, odnosno DDR-a, priželjkuje deset do petnaest posto od onih 16 miliona građana koji su živjeli u nečemu što se može nazvati pokušajem uspostave socijalističke države.

Ipak, posljednje ankete pokazuju da se velika većina raduje tome što živi u ujedinjenoj i ekonomski moćnoj Njemačkoj gdje može uživati u mnogo većem blagostanju i slobodama nego u bivšem DDR-u koji je postojao od 1949. do 1990. godine. Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu, piše Anadolu Agency.

PROČITAJTE JOŠ:  Od 15. marta zaključavaju" se cijene 60 proizvoda u FBiH

Zanimljivo je da je izgradnja Berlinskog zida, koja je počela 13. avgusta 1961. godine, utjecala i na povećan broj radnika u Njemačkoj iz zemalja tadašnje Jugoslavije.

Profesor William Zimmerman u svojoj knjizi “Open Borders, Nonalignment, and the Political Evolution of Yugoslavia” (Otvorene granice, nesvrstanost, i politička evolucija Jugoslavije) navodi da se povećanje radnika iz zemalja bivše Jugoslavije može objasniti početkom izgradnje Berlinskog zida početkom 1960-tih godina.

“Postoji impresivna veza između potražnje za stranim radnicima u Njemačkoj i migracije radnika iz Jugoslavije. Jedan od faktora kojim se objašnjava migracija jugoslavenskih radnika ranih 1960-tih godina je izgradnja Berlinskog zida kojim je uklonjena mogućnost da građani tadašnje Istočne Njemačke mogu odgovoriti na intenzivnu potražnju radne snage u Zapadnoj Njemačkoj”, smatra ovaj profesor.

U svojoj opsežnoj i nadasve vrlo zanimljivoj knjizi iznosi i činjenične podatke o broju radnika iz Jugoslavije u Njemačkoj, poznatijih i kao gastarbajtera. “Tako je već 1966. godine u Njemačkoj bilo oko 96.000 radnika iz Jugoslavije, naredne godine bilo ih je 97.725, a 1969. godine 226.290”, piše ugledni profesor.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Požar u sarajevskom naselju: Na terenu dva vatrogasna vozila

U večernjim satima došlo je do požara u sarajevskom...

Slučaj nestale djevojčice Danke Ilić: Ko su uhapšeni u akciji FUP-a u Hadžićima?

Od izvora bliskih istrazi saznali smo imena uhapšenih u...

U Beogradu preminuo učenik nakon incidenta u školi

U Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu je 18. marta...

Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su objavili podatke...