Napetosti između Irana i Izraela posljednjih dana prerastaju u jednu od najopasnijih eskalacija na Bliskom istoku u posljednjim godinama.
Nakon zajedničkih vojnih udara Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na iranske vojne i energetske ciljeve krajem februara, Teheran je pokrenuo seriju raketnih i dron napada na Izrael, ali i na američke baze i infrastrukturu u regionu. Sukob sada ulazi u novu fazu, uz sve veći rizik širenja rata na cijeli Bliski istok.
Početak eskalacije
Sukob je naglo eskalirao 28. februara kada su izraelske i američke snage izvele koordinirane napade na više lokacija u Iranu, uključujući vojne baze, skladišta oružja i energetske objekte. Cilj operacije bio je oslabliti iranski raketni program, vojnu infrastrukturu i kapacitete koje Teheran koristi za podršku regionalnim saveznicima.
Napadi su izazvali snažan odgovor Teherana, koji je ubrzo započeo seriju raketnih i dron udara širom regije. Prema izvještajima međunarodnih medija, napadi su pogodili ciljeve u Izraelu, ali i infrastrukturu u zemljama Perzijskog zaljeva gdje se nalaze američke vojne baze.
Iran pokrenuo nove raketne napade
Nakon promjene na vrhu iranskog političkog i vjerskog vodstva, Iran je pokrenuo novu rundu napada. Državni mediji u Teheranu objavili su da je prva serija projektila lansirana prema izraelskoj teritoriji kao odgovor na ranije napade Izraela i SAD-a.
Iranske vlasti tvrde da su ciljevi napada bili vojni objekti i strateška infrastruktura, dok Izrael navodi da su projektili presretnuti sistemima protivzračne odbrane. Istovremeno, izraelska vojska nastavila je bombardovanje ciljeva u Iranu, uključujući skladišta goriva i vojnu opremu u blizini Teherana.
Izraelski premijer, Benjamin Netanyahu, poručio je da će operacije protiv Irana trajati koliko god bude potrebno kako bi se uklonila prijetnja izraelskoj sigurnosti.
Napadi se šire na cijelu regiju
Sukob više nije ograničen samo na Iran i Izrael. U proteklim danima zabilježeni su napadi na infrastrukturu u nekoliko država Bliskog istoka.
Jedan od najtežih incidenata dogodio se u Bahreinu, gdje je dron pogodio industrijska postrojenja i izazvao požare u rafineriji. U napadu je povrijeđeno više civila, a vlasti su upozorile da bi ovakvi udari mogli dodatno destabilizirati region.
Iran je također optužen za napade na energetske objekte u Saudijskoj Arabiji i drugim zaljevskim državama, dok je Izrael izveo udare na vojne ciljeve u Libanu povezane s Hezbollahom.
Šta planiraju SAD i Izrael?
Sjedinjene Američke Države pojačale su vojno prisustvo u regionu i naglašavaju da je njihov cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje i destabilizira Bliski istok. Washington tvrdi da zajedničke operacije s Izraelom napreduju prema planu.
Istovremeno, američke snage štite svoje baze i saveznike u regiji, posebno u Bahreinu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje se nalaze ključne vojne instalacije.
Globalne posljedice
Rat na Bliskom istoku već ima ozbiljne posljedice za svjetsku ekonomiju. Cijene nafte naglo su porasle, čak za 25%, te dosegnuvši najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.
Razlog za rast cijena je strah od prekida isporuka nafte kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport energenata na svijetu. Kroz ovaj prolaz prolazi oko petine globalne trgovine naftom, a svaki poremećaj može imati ogromne posljedice za svjetsko tržište.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajan sukob mogao dovesti do novih ekonomskih kriza, povećanja inflacije i rasta cijena goriva širom svijeta.
Ključni događaji
24. juni 2025 – Primirje nakon prethodnog sukoba
Nakon tzv. 12-dnevnog rata između Irana i Izraela, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Katara postignuto je primirje. Iako je formalno trajalo mjesecima, napetosti između dvije države nikada nisu potpuno nestale.
Januar 2026 – Veliki protesti u Iranu
Širom Irana izbili su masovni antivladini protesti zbog ekonomske krize i političkih tenzija. Režim je proteste nasilno ugušio, što je dodatno destabilizovalo zemlju i povećalo međunarodni pritisak.
28. februar 2026 – Izrael i SAD pokreću veliki napad na Iran
Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su koordinisanu vojnu operaciju protiv iranskih vojnih i strateških ciljeva. Operacija je uključivala zračne napade i raketiranje više lokacija u Teheranu i drugim gradovima.
28. februar 2026 – Ubijen iranski vrhovni vođa
Tokom prvog vala napada ubijen je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei, zajedno s više visokih vojnih i političkih dužnosnika. Ovaj događaj dramatično je eskalirao sukob i otvorio pitanje promjene vlasti u Iranu.
1. mart 2026 – Iran pokreće odmazdu
Iran je odgovorio masovnim napadima dronovima i balističkim projektilima na ciljeve u Izraelu, ali i na američke vojne baze i saveznike u regionu, uključujući Bahrain, Katar, Kuvajt i Saudijsku Arabiju.
2. mart 2026 – Sukob se širi na Libanon
Proiranska grupa Hezbollah započela je napade na sjever Izraela iz Libanona, otvarajući novo ratno fronta i dodatno šireći regionalni sukob.
Mart 2026 – Intenziviranje rata i globalne posljedice
Izrael i SAD nastavljaju napade na iransku vojnu infrastrukturu i energetske objekte, dok Iran uzvraća raketnim napadima. Sukob izaziva rast cijena nafte i strah od šireg regionalnog rata na Bliskom istoku.
Šta slijedi?
Stručnjaci upozoravaju da bi sukob mogao ući u još opasniju fazu. Iran je već pokazao sposobnost da pokrene koordinirane napade na više ciljeva u regionu, dok Izrael nastavlja s intenzivnim vojnim operacijama protiv iranskih kapaciteta.
Ukoliko se u sukob direktno uključe dodatne države ili regionalne milicije, Bliski istok bi mogao ući u najširi vojni konflikt u posljednjim decenijama.
Za sada je jasno samo jedno – sukob između Irana i Izraela više nije ograničen na pojedinačne vojne akcije, već prerasta u regionalnu krizu čije će posljedice osjetiti cijeli svijet.
