Kriza između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ulazi u novu, izuzetno osjetljivu fazu. Dok se na diplomatskom planu vode pokušaji dogovora o primirju i otvaranju Hormuškog moreuza, na terenu i dalje traju blokade, vojne prijetnje i ozbiljni poremećaji svjetske trgovine.
U središtu cijele priče nalazi se Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 posto globalne nafte i značajan dio ukapljenog prirodnog plina (LNG). Svaka kriza u tom području automatski postaje globalni problem.
Više od 2.000 pomoraca zarobljeno
Prema posljednjim informacijama, više od 2.400 pomoraca nalazi se zaglavljeno na preko 100 tankera u području Hormuškog moreuza. Brodovi su blokirani, posade iscrpljene, a situacija postaje sve teža.
Predstavnici trgovačkih udruženja tanker kompanija upozoravaju da se na brodovima osjeća visok nivo stresa, anksioznosti i umora. Posade upravljaju ograničenim zalihama hrane i vode, dok mnogi nemaju nikakvu informaciju kada će se moći vratiti kući.
Humanitarna dimenzija ove krize sve više dolazi u prvi plan, jer nije riječ samo o geopolitici i energentima, već i o hiljadama ljudi zarobljenih usred međunarodnog sukoba.
Iran nudi novi prijedlog
U međuvremenu, Iran je preko pakistanskih posrednika poslao novi prijedlog Washingtonu. Prema dostupnim informacijama, Teheran predlaže da se prvo riješi kriza oko Hormuškog moreuza i američke pomorske blokade, a da se nuklearni pregovori odgode za kasniju fazu.
Drugim riječima, Iran predlaže da se u prvoj fazi hitno riješi kriza u Hormuškom moreuzu kroz ponovno otvaranje plovnog puta, produženje primirja ili postizanje trajnog prekida sukoba, kao i ukidanje američke blokade iranskih luka. Tek nakon stabilizacije situacije i smanjenja tenzija, prema tom planu, uslijedili bi razgovori o iranskom nuklearnom programu.
Bijela kuća je potvrdila da je prijedlog primljen, ali za sada nema jasnog odgovora da li će ga SAD prihvatiti.
Trump poručio: “Nazovite nas”
Američki predsjednik, Donald Trump, dodatno je podigao pažnju izjavom da Iran može kontaktirati SAD kada god želi pregovore.
“Ako žele razgovarati, mogu nas nazvati. Imamo sigurne linije”, poručio je Trump.
Istovremeno je otkazao planirano putovanje svojih izaslanika u Pakistan, gdje su trebali biti održani indirektni razgovori s iranskom stranom. Taj potez mnogi vide kao znak da Washington želi pregovarati isključivo iz pozicije snage.
Rusija ulazi u igru
Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, doputovao je u Sankt Peterburg, gdje bi trebao razgovarati s Vladimirom Putinom i Sergejem Lavrovom.
Njegova poruka bila je jasna, sada je pravo vrijeme za konsultacije s ruskim partnerima o ratu i regionalnoj sigurnosti.
Rusija već godinama održava bliske odnose s Iranom, a u ovoj krizi želi ostati važan diplomatski faktor. Uloga Moskve mogla bi biti presudna ako pregovori između Teherana i Washingtona ostanu blokirani.
Novi front?
Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da jemenski Huti razmatraju naplaćivanje prolaza kroz Bab el-Mandeb, drugi strateški prolaz koji povezuje Crveno more sa svjetskim okeanom.
Ako bi došlo do ozbiljnijeg zatvaranja i tog pravca, svjetska trgovina bila bi pod dvostrukim udarom, to jeste Hormuški moreuz na istoku i Bab el-Mandeb i Suecki kanal na zapadu. To bi moglo izazvati nove eksplozije cijena goriva, robe i transporta širom svijeta.
Iako se sukob vodi hiljadama kilometara daleko, njegove posljedice osjećaju se širom svijeta. Rast cijena nafte i goriva već stvara dodatni pritisak na tržišta, dok skuplji transport robe utiče na lance snabdijevanja i cijene proizvoda.
Sve to dodatno pojačava inflaciju i ekonomsku neizvjesnost, uz nestabilnost berzi i finansijskih tržišta. Istovremeno, jačanje tenzija može izazvati i nove migrantske talase te produbiti političku nesigurnost na globalnom nivou.
Zbog toga svaka nova vijest iz Teherana, Washingtona ili Tel Aviva direktno utiče i na svakodnevni život građana Evrope.
Šta slijedi?
Trenutno postoje dva moguća scenarija:
1. Diplomatski izlaz
Iran i SAD postižu dogovor o otvaranju moreuza, produžava se primirje, a nuklearni pregovori nastavljaju kasnije.
2. Nova eskalacija
Pregovori propadaju, blokade ostaju, a mogući su novi vojni udari i širenje sukoba na Liban, Crveno more i širu regiju.
Kriza između Irana, Amerike i Izraela trenutno nije samo regionalni sukob, ona je test globalne sigurnosti i ekonomije. Dok pomorci čekaju spas na otvorenom moru, tržišta nervozno prate svaki potez političkih lidera.
Jedno je sigurno, odluke koje budu donesene narednih dana mogle bi odrediti cijene goriva, stabilnost tržišta i sigurnost svijeta u mjesecima koji dolaze.
