Nakon više od mjesec dana intenzivnih sukoba i prijetnji eskalacijom širokih razmjera, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran postigli su dogovor o dvosedmičnom primirju, koje bi trebalo poslužiti kao uvod u direktne pregovore o trajnom okončanju rata. U cijeli proces uključio se i Izrael, dok je ključnu posredničku ulogu preuzeo Pakistan.
Prema objavi američkog predsjednika, Donald Trumpa, dogovor je postignut u posljednjim satima prije isteka ultimatuma koji se odnosio na otvaranje Hormuškog moreuza, strateški najvažnije pomorske rute za globalno snabdijevanje energentima.
10 tačaka koje definiraju pregovore
Iranska strana je, putem diplomatskih kanala, dostavila prijedlog od deset tačaka koji bi trebao činiti osnovu budućih pregovora. Plan uključuje nekoliko ključnih zahtjeva:
- garancije da Iran više neće biti meta napada
- trajni završetak rata, a ne privremeno primirje
- ukidanje američkih sankcija
- obustavu izraelskih operacija u Libanu
- ponovno otvaranje Hormuškog moreuza
- uspostavljanje novih pravila za siguran pomorski prolaz
- uvođenje taksi za brodove, čiji bi dio prihoda dijelio s Omanom
Posebnu pažnju izazvao je detalj da je u jednoj verziji dokumenta spomenuto i “prihvatanje obogaćivanja uranija”, što dodatno komplikuje nuklearni aspekt pregovora. Iako je Washington ocijenio prijedlog kao “izvodivu osnovu”, jasno je da su razlike i dalje značajne, posebno kada je riječ o dugoročnim sigurnosnim garancijama.
Dodatnu pažnju privukle su i objave na društvenim mrežama u kojima se pojavila proširena verzija iranskog prijedloga. U jednoj od takvih objava navodi se lista od deset uslova za koje se tvrdi da ih je američka strana prihvatila, ali zvanični izvori iz Washingtona i Teherana zasad nisu potvrdili ovakvu verziju sporazuma.
Pakistan kao ključni posrednik
U diplomatskom proboju centralnu ulogu odigrao je premijer Pakistana, Shehbaz Sharif, koji je uspio dovesti dvije strane za pregovarački sto.
Sharif je, koristeći svoje odnose s regionalnim i globalnim akterima, inicirao intenzivne razgovore koji su rezultirali privremenim prekidom vatre. Pregovori će se nastaviti 10. aprila u Islamabadu, gdje će delegacije SAD-a i Irana prvi put nakon početka sukoba imati direktne razgovore.
Ipak, iranski zvaničnici već su poručili da u pregovore ulaze s “apsolutnim nepovjerenjem”, što jasno ukazuje na krhkost trenutnog dogovora.
Diplomatija Pakistana bila je u punom zamahu uoči postizanja primirja, o čemu svjedoče i izvještaji međunarodnih medija.
Izrael podržava primirje, ali uz uslove
Izraelska vlada i Benjamin Netanyahu, podržali su odluku o dvosedmičnom prekidu napada, ali uz jasne uslove: Iran mora otvoriti Hormuški moreuz i obustaviti sve napade na Izrael i njegove saveznike.
Međutim, unutar Izraela ne postoji jedinstven stav. Lider opozicije, Yair Lapid, oštro je kritikovao vladu, nazvavši situaciju “političkom katastrofom” i optuživši Netanyahua za strateški neuspjeh.
Ključna tačka sukoba
Gotovo svi aspekti pregovora vrte se oko Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte. Iran ovaj prolaz koristi kao glavni pregovarački adut, insistirajući na novim pravilima i kontroli.
S druge strane, SAD i saveznici zahtijevaju potpuno i sigurno otvaranje rute, upozoravajući da bi zatvaranje moreuza moglo izazvati globalnu ekonomsku krizu.
Dodatne komplikacije nastale su u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje su Kina i Rusija blokirale rezoluciju koja bi olakšala međunarodnu intervenciju u vezi s moreuzom.
View this post on Instagram
Reakcije na terenu
Nakon objave primirja, hiljade građana izašle su na ulice Teherana slaveći prekid sukoba.
View this post on Instagram
Ipak, poruke s protesta jasno pokazuju da dio javnosti ostaje spreman na nastavak borbe ukoliko pregovori propadnu.
U Washingtonu je Bijela kuća proglasila “pobjedu”, ističući da su svi vojni ciljevi ispunjeni i prije planiranog roka, čime je stvoren prostor za diplomatsko rješenje.
Puno neizvjesnosti
Iako primirje donosi kratkoročno olakšanje, brojni otvoreni problemi i dalje prijete stabilnosti:
- Iran insistira na trajnom rješenju, ne privremenom
- SAD zadržavaju mogućnost vojne eskalacije
- Izrael traži dodatne sigurnosne garancije
- međunarodni akteri imaju podijeljene stavove
Retorika također ostaje oštra. Ranije prijetnje predsjednika Trumpa o “brisanja civilizacije” i odgovori iz Teherana pokazuju koliko je situacija bila blizu potpune eskalacije.
Ključni trenutak za globalnu sigurnost
Predstojeći pregovori u Islamabadu mogli bi biti odlučujući za dalji tok krize. Ukoliko strane uspiju postići dogovor, svijet bi mogao izbjeći jedan od najopasnijih sukoba u posljednjim decenijama.
U suprotnom, analitičari upozoravaju da bi neuspjeh pregovora mogao dovesti do nove, još razornije faze konflikta, s globalnim posljedicama.
Jedno je sigurno, naredne sedmice bit će presudne ne samo za odnose između SAD-a, Irana i Izraela, već i za stabilnost cijelog Bliskog istoka, ali i svjetskog poretka.
