Dr. med. Jasenko Radović o poremećaju srčanog ritma – aritmije

- Advertisement -

Sasvim je normalno da se otkucaji srca ubrzaju tokom fizičke aktivnosti i uspore dok se odmarate ili spavate. Takođe je normalno da osjećate kao da vam srce povremeno preskoči.

Ipak, čest nepravilan ritam srca može nekada biti znak ozbiljne bolesti.

Šta su srčane aritmije?

Poremećaj srčanog ritma, poznat i kao aritmija, javlja se kada srce ne kuca normalno. Mogu se javiti kao brži ili sporiji rad srca nego inače, ili se javlja kao osjećaj nepravilnog rada srca. Postoji mnogo različitih vrsta aritmija od kojih se neke pojavljuju redovno, a neke samo povremeno. Kod većine pacijenata srčane aritmije su bezazlene, ali neke od njih mogu biti opasne po život.

Koji su simptomi aritmija?

Mogući simptomi uključuju ubrzan ili usporen rad srca, titranje u prsima, bol, otežano disanje, preskakanje otkucaja, znojenje, nesvjesticu ili vrtoglavicu, posebno ako su iznenadni ili se ponavljaju tokom vremena. Ipak, ne pokazuju sve aritmije simptome – rutinski pregled ponekad ih može pronaći prije nego što pacijent primijeti bilo kakve simptome.

Kako se dijagnostikuju aritmije?

Aritmije može biti teško dijagnostikovati jer se ne pojavljuju uvijek svakodnevno i možda se neće pojaviti tokom pregleda. Niz testova može se koristiti za dijagnostiku aritmija zavisno od toga koliko se često javljaju. Nakon razgovora sa pacijentom (anamneze), pregleda pacijenta i osnovnih laboratorijskih nalaza, radi se EKG. Elektrokardiogram (EKG) je brz, neinvazivan test koji prikazuje električnu aktivnost srca i uvijek je prvi korak u dijagnozi aritmija.

PROČITAJTE JOŠ:  Istraživanje pokazalo: Ljudi sa ovom krvnom grupom najduže žive

Nekada, kada aritmije nisu konstantne, potrebno je raditi EKG Holter monitoring, koji predstavlja EKG koji se snima 24 sata do čak nekoliko dana ili sedmica. Uređaj se nosi određeno vrijeme kako bi se stalno pratilo šta se događa s ritmom vašeg srca.

Najčešći drugi korak u dijagnostici aritmija je ultrazvuk srca koji prikazuje način na koji je vaše srce oblikovano i kako se kreće.

Nekim pacijentima je potreban test na traci za trčanje, koji je koristan za pronalaženje aritmija povezanih s vježbanjem/fizičkom aktivnošću.

Ukoliko navedenom obradom nije utvrđen jasan uzrok tegoba, a i dalje postoji visoka klinička sumnja da se radi o nekom od poremećaja srčanog ritma ili ako doktor ne može jasno odrediti koja je aritmija u pitanju, moguće je uraditi elektrofiziološko ispitivanje. To je zahvat kojim se putem velikih vena (najčešće vene prepona) postavljaju dijagnostički kateteri u srce te se u kontrolisanim uslovima pokušava izazvati klinička aritmija.

Kako se aritmije liječe?

Cilj terapije je ukloniti simptome i poboljšati kvalitet života pacijenta, te spriječiti mogući moždani udar koji se može javiti kod nekih aritmija, ali i eventualni srčani zastoj ili iznenadnu srčanu smrt.

Kod određivanja strategije liječenja važno je pacijentu objasniti prirodu i prognozu njegove bolesti te ga informisati o koristima i rizicima liječenja aritmija.

PROČITAJTE JOŠ:  Istraživanje pokazalo: Ljudi sa ovom krvnom grupom najduže žive

Neke aritmije su bezazlene i ne zahtijevaju liječenje, iako mogu izazvati simptome poput osjećaja jačeg udaranja srca, koji može predstavljati paniku i strah, ali nije opasan po život i zdravlje. Dovoljno je samo redovno praćenje kod nadležnog ljekara.

Sa druge strane, značajan broj aritmija, zahtijeva liječenje. Najčešće se pacijentima koji zahtijevaju liječenje, preporučuju lijekovi na temelju vrste aritmije, lijekova koje pacijent trenutno uzima i opšteg zdravstvenog stanja, odnosno eventualnog postojanja drugih bolesti.

Osim lijekova, neki pacijenti trebaju i primjenu drugih terapijskih metoda za liječenje ili uklanjanje nepravilnog srčanog ritma. Sa jedne strane neki pacijenti zahtijevaju ugradnju uređaja kao što su srčani elektrostimulatori („pacemaker“) ili defibriltor srca, dok sa druge strane pacijentima može biti preporučena kateterska ablacija srca.

Kada se javiti doktoru?

Ako osjećate da Vam srce kuca prebrzo ili presporo, ili preskače, dogovorite termin za zdravstveni pregled kod Vašeg doktora. Vaš doktor Vam nakon pregleda može preporučiti da posjetite doktora specijalizovanog za bolesti srca, kardiologa.

Ukoliko osjetite simptome poput bola u prsima, kratkog daha, gušenja, brzog zamora, omaglica ili potpunog gubitka svijesti, javite se što prije na pregled kod doktora!

Zdravstvena ustanova, Specijalna bolnica

Medical Institute Bayer

Alekse Šantića 8, 75000 Tuzla, BiH

Odjeljenje kardiologije

Dr.med.sci. Jasenko Radović

Telefon:  +387 35 309 100

Mail: info@mib.institute

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Istraživanje pokazalo: Ljudi sa ovom krvnom grupom najduže žive

Istraživanja su pokazala kako postoje pojedine krvne grupe koje...

Njeno veličanstvo baklava: Koji je vaš recept?

Bajram za muslimane predstavlja veliku radost koju je najbolje...

Šta se može dogoditi ako pojedete previše trešanja

Počela je sezona trešanja i mnogi im, bez obzira...