Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koja se održava u New Yorku, gdje je pročitao svoj polugodišnji izvještaj o BiH.
“Bosna i Hercegovina se kreće uskim putem koji ide u dva pravca. Jedan je put stabilnosti i ekonomske revitalizacije, vladavine prava i standarda demokratije. Drugi put je stagnacija kojoj vode politička opstrukcija i postepena degradacija državnih institucija”, rekao je Schmidt na početku govora.
Naveo je da je sigurnosna situacija stabilna, ali da i dalje postoje prijetnje. Pohvalio je misiju EUFOR/Althea za rad na stabilnosti i sigurnosti u BiH, ali izdao i upozorenje.
“Stabilnost nije institucionalno zdravlje. Iako ne postoji iminentna sigurnosna kriza, postoji kriza funkcionisanja institucija i političke odgovornosti. Ovo utiče na upravljanje državom, ekonomski razvoj i život građana. Zabrinjavajući su pokušaji da se uruše državne institucije blokadama kojima se nastoje zaustaviti u ispunjavanju obaveza zbog kojih su stvorene”, rekao je.
Istakao je četiri prioriteta koja je identifikovao za ovu godinu: očuvanje institucija i njihovih uloga po Dejtonskom mirovnom sporazumu; povratak funkcionalnosti institucija; rješenje pitanja državne imovine; uspostavljanje uslova za uvođenje izbornih tehnologija prije Općih izbora 2026. godine.
Ponovio je stav da blokade državnih institucija značajno utiču na situaciju u Bosni i Hercegovini, te istakao da postoji značajna klima nepovjerenja koju podstiču razdjeljujući, degradirajući narativi o kooperaciji koja je vitalna za budućnost BiH.
“Narativi koji predstavljaju BiH kao buduće polje za ‘sukob civilizacija’ su se ponovo pojavili u ovom periodu. Ovakvi narativi ne prikazuju realnu sliku. Oni podstiču strah i ne daju rješenja za kooperaciju i kompromis. Ima puno posla u ovom kontekstu i važno je ne dozvoliti ekstremističkim i terorističkim grupama da se prošire. Potezi liderstva Republike Srpske u oktobru 2025. godine, pomogli su da se država oslobodi političke blokade i da se otvori mogućnost za aktivniju ulogu međunarodne zajednice. Ipak, ova navodna ‘deeskalacija’ nije dovela do poboljšanja. Naprotiv, liderstvo RS-a stavlja pod znak pitanja teritorijalni integritet BiH i podriva sigurnost i reformske procese”, rekao je Schmidt.
Posebno je naglasio ulogu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegove retorike, a naročito u naglašavanju odbijanja prihvatanja multietničnosti entiteta RS. Naglasio je i pismo koje su poslali Bošnjaci koji žive u RS-u, govoreći o tome kako retorika liderstva RS-a nema dobar efekat na suživot u ovom entitetu i održiv povratak izbjeglica.
Državna imovina je bila važna tema Schmidtovog izvještaja i govora pred Vijećem sigurnosti, a rekao je da nije urađeno dovoljno da se ovo pitanje riješi.
“Ovo neriješeno pitanje je postalo uteg i prepreka za investicije i ekonomski razvoj. Ostajem uvjeren da se moraju hitno stvoriti uslovi da se državna imovina koristi u javnom interesu”, rekao je Schmidt.
Na kraju je komentarisao i svoju ostavku, nazvavši je privatnom odlukom.
“Već sam pitanje identifikacije i imenovanja novog visokog predstavnika postavio na agendu sljedećeg sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC) koji je zakazan za juni. Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu”, rekao je Christian Schmidt u svom posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.
