Life.ba/Klix.ba / 2018-01-11
8307 / 0

U Sarajevu najviše nezaposlenih ekonomista, na birou nema nijednog IT stručnjaka


0

Foto: Life.ba/Klix.ba
A

Broj nezaposlenih osoba u Kantonu Sarajevo u stalnom je opadanju. Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo kontinuirano provodi programe i konkurse koji nude nova radna mjesta, kao i prva radna iskustva za mlade kako bi se taj trend održao.
Prema podacima Službe za zapošljavanje KS, trenutno se na evidenciji nalazi 66.505 nezaposlenih osoba, što je za 4,8 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, rekli su iz službe. Dodali su da je na evidenciji najviše diplomiranih ekonomista 1.218 i pravnika 1.027, iako se zapošljavaju i velika je potražnja za njima.

"Problem je hiperprodukcija kadra, međutim, kada se govori o upisnoj politici u Kantonu Sarajevo, ona ne predstavlja problem i kada se spomene 1.218 ekonomista misli se i na one ekonomiste koji su završili negdje drugo ekonomiju ne samo u Sarajevu. Nama dolaze na evidenciju i nezaposlene osobe koje žive u Kantonu Sarajevo, ali koje su završile fakultet u Kiseljaku, Travniku, na Palama, Sokocu. Dakle, nije problem broj studenata koji završe ekonomiju ili pravo na Univerzitetu u Sarajevu, već to što mi ne možemo rješavati upisnu politiku i drugih kantona, kao ni privatnih fakulteta", objasnio je Midhat Osmanbegović, direktor Službe za zapošljavanje KS.

Odmah iza ekonomista i pravnika su frizeri (955), vozači motornih vozila (945) i automehaničari (908). Na evidenciji je i veliki broj maturanata gimnazije (3.404), ekonomskih tehničara (2.193), mašinskih tehničara (1.706) te prodavača (3.482).

Osmanbegović navodi da se na evidenciji nalazi i 851 osoba koja je diplomirala na Filozofskom fakultetu, ali da su od tog broja s odsjeka Filozofija samo dvije osobe na evidenciji službe.

"Pretpostavljamo da je to zbog toga što mali broj studenata tokom godine upiše taj odsjek, otprilike njih 10, od čega se većina prebaci na druge odsjeke, a neki i ne završe u roku pa zbog toga mali broj bude na evidenciji. To je jedini razlog, jer potražnja za ovom strukom uopće nije velika", kazao je Osmanbegović.

IT sektor najperspektivnija grana


Osmanbegović je naveo da je IT sektor najperspektivniji, ali nažalost, dok je ova grana sadašnjost Evrope, u našoj državi se o njoj još mašta u budućnosti. Naime, tome doprinosi činjenica da sve manji broj mladih završava fakultete sa ovim smjerom, a da je sve veća potražnja za njima. 

Ulaganje u IT sektor je cilj i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS iz kojeg su istakli da će se prelaskom na trezorski način finansiranja univerziteta moći diktirati i upisna politika budžetskih studenata. Tada će se, dodali su iz ministarstva, finansirati deficitarna zanimanja među kojima je i IT sektor, a ograničiti upisivanje redovnih studenata na fakultete društvenih smjerova.

"Formirana je komisija i trenutno se dogovara prelazak na trezorski način finansiranja. Riječ je zapravo o implementaciji zakona koja se nije mogla desiti odmah, već evo mi to sada završavamo i onda će svaki fakultet imati svoj budžet i bit će obavezni podnositi izvještaje za sve što je urađeno, dakle, sve će biti transparentno i izvještaji će se podnositi na Skupštini KS. Također, imamo ambicije i da otvorimo fakultet za turizam, kao i zasebni fakultet za IT sektor", kazao je ministar Elvir Kazazović.

Osmanbegović je dodao da je riječ o najplaćenijem poslu i da je zahvaljujući digitalizaciji i umrežavanju potrebno da IT stručnjak posjeduje internet konekciju i računar i može raditi od kuće ovaj posao diljem svijeta. 

"Služba IT sektor ne vodi posebno na listi nezaposlenih, već se mladi obučavaju putem programa kvalifikacije i dokvalifikacije. Razlog tome je nevjerovatna potražnja za njima, tolika da nijedan student nakon završetka fakulteta iz ove oblasti ne završi na evidenciji nezaposlenih, jer se takvi inžinjeri na našem tržištu teško pronalaze, skoro nikako, a oni zaista odmah nalaze posao, jer svakoj firmi je potrebna ta struka", istakao je Osmanbegović.

Zanati polako "izumiru"


Osmanbegović je pomenuo i zanate koji su, kako je rekao, sve više zapostavljeni. Razlog tome je nezainteresovanost mladih da nastavljaju porodične tradicije te opredjeljivanje za isplativija zanimanja.

"Baščaršija je nekada bila prepoznatljiva po zanatima, čak i ulice po njima nose nazive, međutim, danas su umjesto kujundžija i ostalih zanatlija na tim mjestima kafići i druge radnje. Naravno, ne trebaju se sada svi opredjeljivati ni za zanate, ali nam ih treba neokoliko kako ne bi došlo do njihovog izumiranja. Mladi nisu zainteresovani da nastavljaju porodičnu tradiciju jer, realno gledajući, to i nije posao u kojem se ljudi mogu obogatiti, oni su toga vjerovatno i svjesni. Ne isplati se jer se zanati danas malo cijene. Ljudi će radije kupiti stotinu fabrički napravljenih džezvi, nego nekoliko onih ručno izrađenih", kazao je Osmanbegović.

Na kraju razgovora je naveo kako Služba za zapošljavanje KS radi na realizaciji nekoliko projekata kvalifikacije i dokvalifikacije mladih u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvom i drugim institucijama kako bi se još više smanjila stopa nezaposlenosti u KS. Podsjetio je da je prije četiri godine u Sarajevu bilo više od 70 hiljada nezaposlenih te da je sada taj broj manji za nešto više od četiri hiljade.